Odrasli koji su kontinuirano igrali organizirane sportove tijekom mladosti imaju manje simptoma anksioznosti i depresije u usporedbi s onima koji nikada nisu igrali ili su prestali, pokazuje novo istraživanje.
Oni koji su prestali igrati sportove imali su lošije mentalno zdravlje od onih koji nikada nisu igrali.
Mnogo više ljudi odustaje od sportova u mladosti nego što ih igra kontinuirano do 18. godine, rekao je Chris Knoester, glavni autor istraživanja i profesor sociologije na Sveučilištu Ohio State.
„Ako se bavite sportom i nastavite ga igrati, to je pozitivno za vaše mentalno zdravlje, ali ako prestanete, čini se da je to negativno – a većina djece prestaje,“ rekao je Knoester.
Istraživanje objavljeno danas (26. lipnja 2024.) u časopisu Sociology of Sport Journal pokazalo je da većina ljudi odustaje od sportova jer im više nije zabavno ili smatraju da nisu dovoljno dobri. To sugerira načine na koje se mogu poboljšati sportski programi za mlade, rekla je vodeća autorica istraživanja Laura Upenieks, docentica sociologije na Sveučilištu Baylor.
„Naši rezultati o razlozima zašto djeca odustaju od organiziranih sportova sugeriraju da trenutna situacija nije idealna za sve i da se prepreke za sudjelovanje moraju više pažnje posvetiti,“ rekla je Upenieks.
Istraživanje je koristilo podatke iz Nacionalnog istraživanja sporta i društva, provedenog 2018. i 2019. godine na Sveučilištu Ohio State. Obuhvatilo je uzorak od 3,931 odraslih iz cijele zemlje koji su odgovarali na pitanja o njihovom sudjelovanju u sportu kao djeca i njihovim trenutnim simptomima anksioznosti i depresije.
Rezultati su pokazali da 35% sudionika uopće nije igralo organizirane sportove, 41% je sudjelovalo i odustalo, a 24% je kontinuirano sudjelovalo do 18. godine.
Oni koji su kontinuirano sudjelovali u organiziranim sportovima tijekom odrastanja prijavili su manje simptoma depresije i anksioznosti od drugih.
Oni koji su odustali imali su najgori profil mentalnog zdravlja, dok su oni koji nikada nisu igrali bili negdje u sredini.
Knoester je naglasio da većina sudionika nije imala kliničke razine depresije ili anksioznosti i da su razlike između triju skupina bile relativno male. Ipak, te razlike su bile značajne.
Daleko najčešći razlog za odustajanje bio je „nedostatak zabave“, što je gotovo polovica ispitanika (45%) identificirala. Sljedeći najčešći razlog bio je osjećaj da nisu dovoljno dobri igrači (31%). Ostali razlozi za odustajanje uključivali su želju za fokusiranjem na ocjene (16%), zdravstveni problemi ili ozljede (16%), nemogućnost priuštiti si sportove (16%), problemi s članovima tima (15%) i interes za druge klubove i aktivnosti (14%).
Zanimljivo je da je 8% ispitanika reklo da su odustali jer su bili zlostavljani od strane trenera.
Iako je odustajanje od sportova povezano s lošijim mentalnim zdravljem, „nisu svi razlozi za odustajanje imali iste učinke,“ rekla je Upenieks.
Međuljudski razlozi za odustajanje – uključujući nedostatak zabave, neslaganje s članovima tima i zlostavljanje od strane trenera – bili su povezani s odraslim simptomima depresije i anksioznosti.
Oni koji si nisu mogli priuštiti sportove i sportsku opremu također su pokazali lošije mentalno zdravlje.
Međutim, oni koji su odustali kako bi se fokusirali na ocjene zapravo su pokazali manje simptoma depresije, pokazalo je istraživanje.
„Prioritiziranje obrazovanja predviđa bolje mentalno zdravlje u odrasloj dobi,“ rekao je Knoester.
Mnoga prethodna istraživanja fokusirala su se na utjecaj igranja sportova – ili neigranja – na odrasle ishode. No ovo istraživanje je jedno od prvih koje je proučavalo što se događa kada mladi prestanu igrati sportove, rekao je Knoester, i pokazuje da je ustrajnost u igranju važna tema.
„Nažalost, nije jednostavna priča o tome da je igranje sportova dobro za djecu,“ rekao je. „Komplikirano je time da li djeca nastavljaju igrati sportove i razlozima zašto nastavljaju ili odustaju.“
Lako je vidjeti zašto sportovi mogu biti dobri za one koji ih nastave igrati do odrasle dobi, rekla je Upenieks.
„Što duže su mladi izloženi pozitivnom i ohrabrujućem sportskom okruženju, to je vjerojatnije da će razviti navike koje pridonose dugoročnom mentalnom blagostanju, poput redovite tjelovježbe i suradnje s drugima kao dijelom tima,“ rekla je.
Činjenica da toliko djece odustaje pokazuje da organizirani sportovi često ne pružaju pozitivno okruženje. No, postoje koraci koje odrasli mogu poduzeti kako bi poboljšali to okruženje.
Za početak, sportovi bi trebali biti sigurni za djecu. Činjenica da je 8% ispitanika reklo da su bili zlostavljani od strane trenera posebno je alarmantna, rekli su istraživači.
I nalaz da je gotovo polovica djece odustala jer im nije bilo zabavno i da je oko trećina odustala jer su osjećali da nisu dovoljno dobri također bi trebao biti poziv na buđenje, rekao je Knoester.
„Moramo poboljšati sportske programe za mlade kako bi podržavali pozitivna iskustva za sve i činili ih zabavnijima,“ rekao je.
Iako je pobjeda dio sportova, može biti da odrasli previše naglašavaju taj aspekt i kvare iskustvo mnogim mladim ljudima.
„Većina djece želi se zabaviti sa svojim prijateljima i podržavati jedni druge,“ rekla je Upenieks. „Ne mora biti sve ozbiljno.“
Knoester je dodao: „Naši rezultati sugeriraju da oduzimanje zabave i stvaranje osjećaja kod djece da nisu dovoljno dobra može imati kaskadne učinke u smislu narušavanja samopouzdanja i samopoštovanja, što bi se moglo odraziti i u odrasloj dobi.“
Izvor: Ohio State University
Kreirano: srijeda, 03. srpnja, 2024.
Napomena za naše čitatelje:
Portal Karlobag.eu pruža informacije o dnevnim događanjima i temama bitnim za našu zajednicu. Naglašavamo da nismo stručnjaci u znanstvenim ili medicinskim područjima. Sve objavljene informacije služe isključivo za informativne svrhe.
Molimo vas da informacije s našeg portala ne smatrate potpuno točnima i uvijek se savjetujte s vlastitim liječnikom ili stručnom osobom prije donošenja odluka temeljenih na tim informacijama.
Naš tim se trudi pružiti vam ažurne i relevantne informacije, a sve sadržaje objavljujemo s velikom predanošću.
Pozivamo vas da podijelite svoje priče iz Karlobaga s nama!
Vaše iskustvo i priče o ovom prekrasnom mjestu su dragocjene i željeli bismo ih čuti.
Slobodno nam ih šaljite na adresu karlobag@karlobag.eu.
Vaše priče će doprinijeti bogatoj kulturnoj baštini našeg Karlobaga.
Hvala vam što ćete s nama podijeliti svoje uspomene!