Jučerašnja svečanost obilježavanja 92. obljetnice Velebitskog ustanka u Brušanima još jednom je podsjetila na hrabrost i odlučnost hrvatskih domoljuba koji su se suprotstavili tadašnjoj monarhističkoj diktaturi Kraljevine Jugoslavije. Događaj je započeo polaganjem vijenaca na spomen-obilježju, a u ime Ministarstva hrvatskih branitelja počast je odao izaslanik potpredsjednika Vlade, Marko Ratković. Među uzvanicima bili su i župan Ličko-senjske županije, Ernest Petry, te predstavnici raznih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, uključujući i one iz Rijeke, Zadra te Zajednice utemeljitelja HDZ-a 'dr. Franjo Tuđman'.

Sam Velebitski ustanak, koji se odigrao 6. rujna 1932., bio je prvi oružani sukob između hrvatskih ustanika i žandarmerije Kraljevine Jugoslavije. Iako vojno nije donio značajne rezultate, politički i psihološki odjek bio je neizmjeran, posebno u tadašnjoj Europi. Talijanski i mađarski tisak snažno su podržali ustanak kao simbol težnje Hrvata za slobodom. Ustanak, na čelu s ustaškim vođama, uključivao je napad na žandarmerijsku postaju u Brušanima, ali nakon kratke borbe, ustanici su se morali povući. Usprkos tome, ustanak je bio prekretnica u hrvatskom otporu protiv beogradskog režima.

Nakon službene ceremonije u Brušanima, okupljeni su se uputili u Jadovno gdje su posjetili grob Stjepana Devčića, jednog od vođa ustanka. Predstavnici udruga prisjetili su se njegove hrabrosti, a prigodan govor održao je predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata, Mile Biondić. Program je nastavljen u Trnovcu gdje su sudionici zapalili svijeće na spomen-obilježju Karlu Brkljačiću-Kacanu, narodnom tribunu i saborskom zastupniku koji je poginuo u atentatu 1936. godine.

Obilježavanje je završilo misom u crkvi sv. Martina u Brušanima koju je predvodio vlč. Nikola Turkalj. Ovaj događaj još je jedan podsjetnik na važnost očuvanja povijesnog nasljeđa i sjećanja na ljude koji su svojim djelima oblikovali hrvatsku povijest. Velebitski ustanak, iako vojno neuspješan, postavio je temelje za buduće borbe za hrvatsku samostalnost, uključujući Domovinski rat koji je konačno donio toliko željenu neovisnost.

U kontekstu povijesnih analiza, Velebitski ustanak označava ključni trenutak u borbi hrvatskog naroda za slobodu, a istraživači često ističu kako je ovaj događaj bio preteča kasnijih oslobodilačkih pokreta. Iako je ustanak bio ograničen na manji broj sudionika, njegova simbolika i značaj u kolektivnoj svijesti Hrvata i danas imaju veliku važnost.